Bloggfęrslur mįnašarins, janśar 2014

Lesblinda - hvaš er til rįša?

Žaš geršist vestur ķ Bandarķkjunum fyrir tępum sextķu įrum aš 12 įra einhverfur drengur var śrskuršašur fįviti. Hann skoraši 40 stig į greindarprófi. Hann var ekki talandi en hafši žó gengiš ķ skóla ķ fimm įr!
Aš žessari greiningu fenginni var skólinn laus viš hann, hann var ekki kennsluhęfur.
Móšir hans įkvaš aš hafa hann heima og varš hann mjög sjįlfala nęstu įrin. Um žetta leyti er hann aš vaxa śt śr einhverfunni, braggast mjög félagslega, er hjįlpsamur og verklaginn.
Sautjįn įra gamall fer hann aftur ķ greindarpróf og skorar žį 137, - er žį oršinn afburša greindur!
Er žį tekiš til viš aš kenna honum aš tala og lesa. Talkennslan gekk upp en lestrarkennslan misheppnašist. Var honum žį tjįš aš hann vęri meš heilaskaša og myndi aldrei geta lęrt aš lesa eša skrifa eins og venjulegt fólk. Žvķ trśši hann nęstu tuttugu įrin. Hann naut velgengni sem verkfręšingur, (vottašur), ķ višskiptalķfi og sem listamašur. Hann vann markvisst aš žvķ aš bęta oršaforša sinn og mįlskilning, en lesblindan var leyndarmįliš hans. Tuttugu og sjö įra gamall skoraši hann 169 į greindarprófi!
Haustiš 1980 uppgötvar hann aš hann muni ekki vera meš heilaskaša, heldur sé hann meš heila sem hann kunni ekki aš nota! Ķ framhaldi af žessari uppgötvun tekst honum, meš hugręnni ögun, aš nį tökum į lestrinum. Nokkru sķšar er komiš į fót rannsóknarhópi, sem undir stjórn doktors ķ nįmssįlarfręši žróar ašferš til žess aš leišrétta lesblindu. Rannsóknar- og žróunarvinnan tekur um hįlft annaš įr en žaš er fyrst tólf įrum sķšar sem gefin er śt bók um ašferšina.
Bókin nefnist „The Gift of Dyslexia“ undirtitill „ Why some of the smartest people can“t read and how they can learn.“ Höfundar Ronald D. Davis og Eldon M. Braun. (Į ķslensku „Nįšargįfan lesblinda.“)
Žessi ašferš viš aš leišrétta lesblindu nefnist Davis lesblinduleišrétting.
Viš žróun Davis kerfisins kom żmislegt merkilegt ķ ljós. Til dęmis aš lesblindir viršast almennt hnjóta um tiltekin smįorš žegar žeir eru aš glķma viš lestur. Žessi orš eiga žaš sameiginlegt aš vera myndlaus. Žaš kom einnig ķ ljós aš žeir, sem verša lesblindir, eiga žaš sameiginlegt aš hugsa ķ myndum. Žaš žżšir, aš žegar žeir rifja upp lišna atburši og reynslu, žį sjį žeir atburšina fyrir sér ķ huganum eins og žeir sįu žį gerast. Žeir geta žannig kallaš fram ķ huga sér og horft į myndir af žvķ, sem žeir hafa įšur séš og upplifaš. Lķklegt er aš fęst okkar njóti žeirra forréttinda aš geta hugsaš žannig ķ myndum.
Hugsun meš oršum – eins og aš tala viš sjįlfan sig ķ huganum – skilar ašeins tveimur til žremur einingum/oršum į sekśndu, en myndhugsušur sér 25 myndir į sekśndu. Hljóšręn hugsun er stašsett ķ vinstra heilahveli en myndręn hugsun ķ žvķ hęgra og žeir sem hugsa ķ myndum njóta žvķ meiri virkni hęgra heilahvels en almennt gerist og eru lesblindir gjarnan verklagnir, listręnir, frjóir og skapandi. Žaš mį lķka orša žaš svo, aš lesblindir séu lęsari en ašrir į flesta hluti ašra en texta į blaši.
Myndhugsušir eru žvķ ekki lesblindir, žeir lesa umhverfiš öšrum betur en žegar žeir koma ķ skóla og kemur aš žvķ aš kenna lestur į bók; kenna žeim bókstafi, nöfn žeirra og hljóš, og beita sķšan hljóšaašferš, žį getur svo fariš aš ašferšin skili ekki įrangri. Vandamįliš er sķšan skilgreint meš lesgreiningarprófi, sem stašfestir žaš sem vitaš var, aš barniš getur ekki lesiš og gefur marglsungnar fręšilegar skżringar į žessum vanda barnsins sem nefnist lesblinda. Lesblindan er sögš mešfędd, jafnvel ęttgeng og ólęknandi.
Myndhugsandi börn eru mjög viškvęm fyrir kennsluašferšum og eigi lestrarkennsla žeirra aš ganga upp, žį veršur hśn aš fara fram į „öryggissvęši“ žeirra og byggja į reynslu žeirra og myndręnum hęfileikum. Aš kenna lestur mį ekki snśast um žaš aš teyma rįšvillt og ringlaš barn um framandi slóšir merkingarlausra kennileita.
Börn lęrir tungumįliš ķ tveimur įföngum. Fyrst lęra žau hljóšmyndir eigin merkingarmynda/reynslu, lęra aš nefna hluti og atburši sem žau varšveita ķ reynslubankanum.
Sķšan lęra žau hvernig oršin, sem žau geta sagt, lķta śt - hvernig žaš, sem žau hafa upplifaš og geta sagt frį, er skrifaš.
Mįltakan gengur žį žannig aš merkingarmyndir reynslunnar öšlast hljóšmyndir tungumįlsins og žessar hljóšmyndir merkingarmyndanna eru sķšan varšveittar ķ ritušu mįli. Orš mįlsins eiga sér žannig žrjįr myndir, merkingarmynd, hljóšmynd og sjónmynd.
Žegar börn žekkja sjónmyndir žeirra orša, sem žau hafa į valdi sķnu og eiga innistęšu fyrir ķ reynslubankanum, žį hafa žau lęrt aš lesa.

Meš Davis ašferšinni er hęgt aš kenna žeim aš lesa sem hljóšaašferšin gefst upp į og sendir frį sér sem lesblinda.


Lesblinda - mešfęddur įgalli eša veittur įverki?

Žaš stendur ķ fręšibók um lesblindu, kenningar og mat aš flestir meš lesblindu hafi fęšst meš hana. Lesblindan sé żmist žroskatengd og mešfędd eša įunnin og stafi žį af slysum eša veikindum. Žetta getur ekki veriš rétt. Lesblinda getur ekki veriš mešfędd, - og žį ekki heldur ęttgeng.
Lestur er lęrš athöfn og lesblinda er žvķ nafn yfir žį stöšu sem upp kemur žegar kennarinn skilar frį sér kennslu en nemandinn nęr ekki aš lęra žaš sem til er ętlast. Nś er žaš svo aš lestrarfręšingar ķ okkar menningarheimi ašhyllast almennt svokallaša hljóšaašferš viš lestrarkennslu. Bent er į įgęti ašferšarinnar; nęr öllum börnum reynist hśn vel žó fįeinir nį ekki tökum į lestrinum, - en žeir hafi fęšst lesblindir. Žarna er öllu snśiš į haus. Žaš er ekki rétt aš žś nįir ekki tökum į lestri meš hljóšaašferš vegna žess aš žś sért lesblindur, - kennsluašferšin veldur žvķ aš žś nęrš ekki tökum į lestri žegar til žess er ętlast og veršur žvķ sagšur lesblindur. Lesblindan er afleišing įrangurslausrar lestrarkennslu en ekki orsök. Athöfnin kennarans, kennslan, nęr ekki aš virkja nemandan til nįms. Trślega vegna žess aš žaš, aš hljóšsetja bókstafi og hljóša sķšan oršiš, er ekki lestur.
Forsendur lesblindunnar eru įvallt žęr sömu. Öšru mįli gegnir meš śtfalliš eša birtingarmyndina. Birtingarmyndir lesblindunnar eru trślega jafn margar og tilfellin. Margir telja žvķ, aš til séu margar śtgįfur af lesblindu en eru žį aš meta birtingarmyndirnar sem ólķkar geršir lesblindunnar.
Hugsum okkur dreng ķ 4. bekk. Hann er greindur lesblindur. Lestrarkennslan hefur litlu sem engu skilaš. Hann hefur veriš ķ sérkennslu ķ lestri frį žvķ ķ fyrsta bekk. Hann žekkir ekki alla stafina af öryggi. Hann er mjög bundin ķ hljóšun bókstafanna og mikil orka fer ķ aš hljóša sig ķ gegn um orš og renna hljóšunum sķšan ķ oršmyndina. Hann les myndskreytt léttlestrarefni meš eins og tveggja atkvęša oršum sķ endurteknum. Lestraržjįlfunin snżst um žaš aš muna réttu hljóš stafanna og finna svo śt hljóšmyndir oršanna. Stašan ķ lestrinum er farin aš hafa veruleg įhrif į almenna lķšan ķ skólanum.
Ķ 10. bekk er mögulegt aš okkar mašur sé laus śr sérkennslu, (23,6% grunnskólanema eru žó enn ķ sérkennslu ķ 10. bekk), geti lesiš 2-300 atkvęši.
En, hann upplifir ekki žaš sem hann „les,“ og žaš sem žś upplifir ekki getur žś ekki hugsaš um, ekki skiliš, ekki munaš og žaš getur ekki oršiš žér aš gagni.
Hann er sagšur lęs, en lesskilningur mjög lélegur.

Samkvęmt tölum Hagstofu Ķslands um sérkennslu ķ skólum landsins skólaįriš 2011-2012 eru 27,5% grunnskólanema ķ sérkennslu eša 11.656 af 42.365. Sérkennslan er nokkuš svipuš ķ öllum įrgöngum, eša frį 23,6% ķ fyrsta og tķunda bekk, upp ķ 30,4% ķ fjórša bekk. Ekki veršur rįšiš af tölum Hagstofunnar aš umfangsmikil sérkennsla ķ yngri bekkjum skili miklum įrangri, žar sem hlutfall sérkennslunemenda er nįnast óbreytt upp allan grunnskólann. Ennfremur mį nefna sem dęmi aš ķ įttunda bekk eru1060 nemendur, eša 24,8% įrgangsins ķ sérkennslu, en žegar žessi įrgangur var ķ fyrsta bekk voru 17,3%, eša um 740 nemendanna ķ sérkennslunni. Žį er žaš athyglisvert aš ķ fyrsta bekk, žar sem 1007 nemendur eru ķ sérkennslu, eru 595 įn greiningar į žeim vanda sem žį sérkennslan ętti aš bęta śr. Af alls 11.656 sérkennslunemendum eru 5438 eša 46,7% įn greiningar į vanda sķnum.

Ętla mį aš verulegur hluti sérkennslu sé til kominn vegna lestrarkennslu. Ef lestrarkennsla gengur ekki upp hjį 20-30% nemenda ķ almennri bekkjarkennslu er gripiš til sérkennslu ķ minni hópum eša einstaklingskennslu. Ef sérkennslan skilar ekki betri įrangri en tölur Hagstofunnar og mat į lestrarstöšu 15 įra unglinga ķ Reykjavķk vitna um, žį er ešlilegt aš efast um lestrarkennsluna, gildi og réttmęti žeirrar ašferšar sem beitt er.
Viš blasir aš lestrarkennsla meš hljóšaašferš skilar ekki višunandi įrangri ķ almennri bekkjarkennslu. Žeir nemendur, sem ekki nį valdi į lestri, eru sendir ķ sérkennslu ķ minni hópum eša einir meš kennara. Nżjar ašstęšur, nż umgjörš, en sama kennsluašferš, hljóšaašferšin. Įrangur įfram óvišunandi, allt aš fjóršungur nemenda enn ķ sérkennslu ķ tķunda bekk og allt aš fjóršungur drengja og einn tķundi stślkna geta žį enn ekki lesiš sér aš gagni.

Fyrir rśmum 30 įrum var gerš stórmerk uppgötvun vestur ķ Bandarķkjunum. Hugmyndarķkur og lesblindur verkfręšingur og listamašur fann leiš śt śr lesblindunni. Rannsóknarhópur, undir stjórn doktors ķ nįmssįlarfręši, žróaši verkferli sem reynst hefur mjög vel viš aš leišrétta lesblindu, jafnt barna sem unglinga og fulloršinna. Śt frį žessari ašferš og meš ašstoš žeirra tękniundra sem nś aušvelda öll samskipti og žekkingaröflun sé ég žróast nż višhorf og nżjar ašferšir ķ lestrarkennslu. Žaš er ekki įsęttanlegt takmark aš leišrétta įföll misheppnašrar lestrarkennslu skólakerfisins, takmarkiš er aš öll lestrarkennsla skili višunandi įrangri.


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband